NEZAVISNA GRADSKA LISTA – PAZIN

Kada svratite na Službeni portal grada Pazina, www.pazin.hr, dočekati će vas VIZIJA koja glasi: „Pazin, sjedište Istarske Županije, grad u kojem je ugodno živjeti i koji će u skladu s interesima i potrebama građana osmišljavati i osiguravati uvjete za gospodarski i društveni razvitak, te za kvalitetniju zaštitu kulturnih, povijesnih i prirodnih vrijednosti Pazinštine.”

Ovo je vizija. Vizija ( lat. Visio – pojava, prikaz, misao) označava predodžbu nekog budućeg stanja. Sliku moguće i poželjne budućnosti. Ona je ambiciozna ali ne i nerealna; izazovna i privlačna ali ne i neostvariva; generalna ali jasna; koja gleda u budućnost ali svakako dostižna. Ona pokazuje dugoročni smjer i daje odgovor na pitanje kamo se želi doći u razdoblju od 10 do 20 godina.

Zakon o proračunu koji je stupio na snagu 01.01.2009. godine uvodi jednu bitnu promjenu ( iako je okvir postojao i u Zakonu iz 2003.), a to je strateško planiranje ( na lokalnoj razini ostvaruje se kroz Plan razvojnih programa). Strateško planiranje (upravljanje ka rezultatima) je dugoročan proces procjene, utvrđivanja ciljeva i izgradnje strategije koja uspostavlja izričitu vezu između sadašnje situacije i vizije budućnosti, a proračunom se osiguravaju sredstva za njegovu provedbu.

Vizija je jedna od komponenti strateškog plana. Izjava o viziji se donosi, sukladno zakonu, u pisanom obliku i potvrđuje ju čelnik lokalne jedinice. Da li je proklamirana vizija ostvarena?

Druga komponenta je MISIJA – glavni razlog postojanja i djelovanja. Ona odgovara na pitanja: „tko smo”, „što radimo”, „zašto postojimo” i „ kome služimo”. Izjava o misiji ( također u pisanom obliku sastavljena od strane čelnika) razrađuje izjavu o viziji i pripisuje joj svrhu. U praksi je misija najčešće zamijenjena sa zakonski definiranim djelokrugom posla. Da zaposleni nisu upoznati sa značenjem misije ( a trebali bi biti) pokazuje i slučaj jedne lokalne jednice za koju su anketni upitnik popunjavale dvije osobe. Jedna je napisala da lokalna jedinica ima misiju, a druga da nema definiranu misiju.

Ono što je određeno misijom konkretizira se u CILJEVIMA: strateški ( dugoročni, dalekosežni, na razini grada) i operativni ( kratkoročni i užeg opsega na razini ustrojstvenih jedinica – odjeli, odsjeci). Cilj treba biti dobro određen da svima bude jasan, precizna definiranost pomaže da cilj bude mjerljiv kako bi se moglo kontrolirati njegovo izvršenje, mora biti ostvariv da bi predstavljao izazov, i u kojem vremenskom razdoblju će biti ostvaren.

Bez jasne vizije, misije i ciljeva, uz racionalno korištenje raspoloživih sredstava, razvoj se neće odvijati u smjeru u kojem treba ići nego će biti slučajan, kratkovidan, čista improvizacija.

Cilj menadžmenta (gradonačelnik, te pročelnici i ostali rukovoditelji) ne treba biti samo „izvršavanje” proračuna i po potrebi rebalans ( obzirom da je proračun redovito „napuhan”) nego usmjerenje na rezultate. Potrebno je utvrditi: 1. Gdje smo sada?, 2. Gdje želimo biti?, 3. Kako ćemo to ostvariti?.
Proračun je uglavnom usmjeren na ostvarivanje planiranih prihoda ( uvjetno, obzirom da se ni oni ne ostvare) i rashoda.

Neke ideje:

Proračun bi trebao javnosti predočiti što gradska vlast namjerava raditi, kroz razvojne programe, te koliko dobro provodi te planirane programe.

Za to je potrebno provoditi procjenu uspješnosti provedenog u odnosu na prethodno postavljene ciljeve ( što je planirano i učinjeno, a što nije učinjeno?).
Neki od pokazatelja uspješnosti: da li su dobivena sredstva (inputs) namijenjena da bi se ostvario cilj programa, koliko to košta (cost per output), da li je zacrtani program bio učinkovit (efikasan), pravilno postavljen, dobro upravljan i postigao željeni rezultat ( outcomes or results). U praksi se vrlo rijetko primjenjuje pokazatelj rezultata.

Informacije koje pruža Izvješće o izvršenju proračuna ( da li su dodijeljena sredstva potrošena za određenu namjenu) i Izvješće ureda za reviziju ( pokazuje odstupanja i nepravilnosti u korištenju proračunskih sredstava) nisu dovoljni za sliku o uspješnosti.

Potreba za posebnim Izvješćem o uspješnosti, a Zakon o proračunu je dao okvir za to, gdje bi izvršna vlast navodila rezultate svojih programa i analizirala uspješnost u odnosu na postavljene ciljeve ( koliko je toga učinjeno od onoga što je planirano, da li je ono što je učinjeno bilo efikasno – maksimalni učinak uz najmanji mogući trošak, kvaliteta usluga).

Služba za unutarnju reviziju više je usmjerena na provjeru usuglašenosti poslovanja sa zakonima, a manje na provjeru racionalnosti i ekonomičnosti u trošenju sredstava.

Inteligentno racionaliziranje troškova – što ne znači eliminaciju troškova već optimalizacija troškova tako da se dobije najbolji učinak:

- povezano sa informatizacijom gradske uprave čime se povećava efikasnost, protok informacija;
- jedinstvena javna nabava dobara i usluga za javni sektor čime se postiže konkurentnija cijena koštanja s obzirom na količinu;
- outsoursing u funkciji smanjenja troškova i povećanja profitabilnosti.

Povećanje prihoda:

- Financiranje projekata zaduživanjem uzimanjem kredita i izdavanjem municipalnih obveznica ( sada malo kasno za to ali recesija neće vječno trajati). To su učinili Rijeka, Split, Zadar, Koprivnica.

- Učinkovitost u naplati potraživanja od iznajmljivanja gradskih prostora. Naplata sudskim putem je spora i neučinkovita ( nema podataka dali je gradska uprava ikada pokrenula spor), zato je potrebno spriječiti svakogodišnje gomilanje nenaplaćenih potraživanja pravovremenom reakcijom ( revidirati ugovore na način da je inkorporirana klauzula o raskidu ugovora u slučaju neplaćanja obveze, osmisliti mjere osiguranja naplate, pokretati pravovremeno postupak ovrhe dok nije nastupila zastara prava na naplatu tražbine ili je poslovni subjekt proglasio stečaj). U čl. 52. Zakona o proračunu ovi prihodi od iznajmljivanja prostora u vlasništvu grada su tzv. „vlastiti prihodi” koji nemaju strogo utvrđenu namjenu trošenja, ali ih nikako ne treba zanemariti. I što je najvažnije ako nisu iskorišteni u prethodnoj godini, ne prenose se u proračun za tekuću godinu. Koliko se takvih prihoda godišnje gubi?

Možda je najvažnije od svega, promijeniti shvaćanje menadžmenta o nužnosti prihvaćanja odgovornosti, što znači objektivno ocjenjivanje uspješnosti postavljene vizije, misije, ciljeva i utvrđivanje odgovornosti za postignute rezultate.

Iracionalno je očekivati da će se pojaviti netko tko ima rješenje za sve probleme. Pusta predizborna obećanja. Bitno je da postoji želja, jer želja stvara volju, a volja stvara djela.

Rastužila me je rečenica nedavno pročitana na forumu www.ipazin.net koja glasi: „glasat ćemo za vajk iste, baren znamo na čemu smo”. Cijenjeni birači, na čemu smo?

I dalje se gleda na PROMJENU kao na prijetnju, a ne kao na NOVU PRILIKU.